Bissau
Bissau | |
---|---|
Centar grada | |
Koordinate: 11°51′N 15°34′W / 11.850°N 15.567°W / 11.850; -15.567 | |
Država | Gvineja Bisau |
Regija | Autonomni sektor Bisau |
Površina | |
- Ukupna | 29.7 km² |
Stanovništvo (1999.) | |
- Grad | 282.146[1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+2) |
Karta | |
Bissau class=notpageimage| Bissau na karti Gvineje Bisau |
Bissau (fonetski: Bisao ili Bisau) je glavni grad afričke države Gvineje Bisau i ima 282.146 stanovnika[1] po popisu iz 1999. godine.
Geografija
Bisao leži u estuariju rijeke Gebe u Atlanski ocean, na iznimno niskom terenu. U luku mogu pristati i prekooceanski brodovi te ploviti po rijeci Gebi do 80 km duboko, iako rijeka nema neki značajni vodotok.[2]
Klima
Bissau ima tropsku savansku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, ali puno vlažniju nego što je uobičajeno za taj tip klime. Kiša gotovo da nema od novembra do maja, no u preostalih pet mjeseci na grad padne oko 2020 mm kiše, što je manje nego u susjednom južnom Conakryju (3784 mm), odnosno znatno više nego u nešto sjevernijem Banjulu (1296 mm) na sjeveru. Za vrijeme sezone kiša (pa čak i tri mjeseca unaprijed), visok procent vlage u zraku, čini osjećaj vrućine još većim i neizdrživim.
Klimatološki medijani za Bissau | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
Srednji maksimum (°C) | 31 | 33 | 34 | 33 | 33 | 31 | 29 | 30 | 30 | 31 | 32 | 31 | 31,5 |
Srednji minimum (°C) | 17 | 18 | 19 | 21 | 22 | 23 | 23 | 23 | 23 | 23 | 22 | 19 | 21,1 |
Precipitacija (mm) | 0,5 | 0,8 | 0,5 | 0,8 | 17,3 | 174,8 | 472,5 | 682,5 | 434,9 | 194,8 | 41,4 | 2,0 | 2 0228 |
Izvor: [3] |
Historija
Bisao su osnovali Portugalci 1687. kao utvrđenu bazu za trgovinu robovima.[2] Bisao je 1941. postao prijestolnica kolonije Portugalske Gvineje, umjesto dotadašnje Bolame, zbog bolje i sigurnije luke. Od tad se grad brzo raširio duž sjeverne riječne obale, luka je naknadno modernizirana izgradnjom suvremenih lučkih uređaja i hladnjača.[2]
Nakon što su gerilski borci iz Afričke partije za nezavisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka godine 1973. proglasili nezavisnost od Portugala, glavni grad onih dijelova zemlje koje su oni kotrolirali bio je Madina do Boe, ali Bisao je i nadalje ostao administrativni centar svih dijelova Portugalske Gvineje koje su kontrolirali Portugalci. Nakon službenog priznanja nezavisnosti Portugalske Gvineje od strane Portugala 1974. došlo je do ujedinjenja tih dviju teritorija, a Bisao je postao i službeno glavni grad države. Za vrijeme građanskog rata u zemlji (1998–1999), grad je dobrano uništen, tako da je većina stanovnika pobjegla u unutrašnjost. Od kako je početkom 21. vijeka uspostavljeno krhko primirje, stanovnici su se uglavnom vratili.[2]
Znamenitosti
Najveće znamenitosti grada su portugalska utvrda s kasarnama São José da Amura iz 18. vijeka, u kojem je mauzolej Amílcara Cabrala, spomenik Pidjiguiti poginulim lučkim radnicima za vrijeme štrajka 3. augusta 1959, Nacionalni institut za umjetnost, novi gradski stadion i plaže. Mnoge zgrade u gradu su srušene za vrijeme građanskog rata, uključujući Predsjedničku palaču i Francuski kulturni centar (sada obnovljen), ali je centar grada još uvijek dobrano devastiran. Bisau je u tom dijelu Afrike poznat po svom tradicionalnom karnevalu.
Privreda, transport i školstvo
Bisau je vrlo siromašan grad u kom se sva privredna aktivnost vrti se oko luke iz koje se transportira; kikiriki, drvna građa, kopar, palmino ulje i guma. Grad ima međunarodni aerodrom Osvaldo Vieira i mali univerzitet s istraživačkim institutom.[2]
Gradovi prijatelji
Bissau ima ugovore o suradnji i prijateljstvu sa sljedećim gradovima:
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 „Dados Estruturais” (portugalski). Instituto Nacional de Estatística Guiné-Bissau. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-15. Pristupljeno 21. 1. 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Bissau” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 01. 2012.
- ↑ „Average Conditions Bissau”. BBC Weather. Pristupljeno 21. 1. 2012.
Vanjske veze
- Bissau na portalu Encyclopædia Britannica (en)
- p
- r
- u
Abidjan, Obala Slonovače • Abuja, Nigerija • Accra, Gana • Adis Abeba, Etiopija • Alžir, Alžir • Antananarivo, Madagaskar • Asmara, Eritreja • Bamako, Mali • Bangui, Centralnoafrička Republika • Banjul, Gambija • Bissau, Gvineja Bisau • Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika • Brazzaville, Republika Kongo • Bujumbura, Burundi • Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika • Conakry, Gvineja • Cotonou (de facto), Benin • Dakar, Senegal • Dar es Salaam (administracija), Tanzanija • Dodoma, Tanzanija • Djibouti, Džibuti • Džuba, Južni Sudan • Freetown, Sijera Leone • Gaborone, Bocvana • Harare, Zimbabve • Jamestown, Sveta Helena • Kairo, Egipat • Kampala, Uganda • Kartum, Sudan • Kigali, Ruanda • Kinshasa, Demokratska Republika Kongo • Libreville, Gabon • Lilongwe, Malavi • Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini • Lomé, Togo • Luanda, Angola • Lusaka, Zambija • Malabo, Ekvatorijalna Gvineja • Mamoudzou, Mayotte • Maputo, Mozambik • Maseru, Lesoto • Mbabane (upravni grad), Esvatini • Mogadiš, Somalija • Monrovia, Liberija • Moroni, Komori • Nairobi, Kenija • N'Djamena, Čad • Niamey, Niger • Nouakchott, Mauritanija • Ouagadougou, Burkina Faso • Port Louis, Mauricijus • Porto-Novo, Benin • Praia, Zelenortska Republika • Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika • Rabat, Maroko • São Tomé, Sao Tome i Principe • Tripoli, Libija • Tunis, Tunis • Victoria, Sejšeli • Windhoek, Namibija • Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače • Yaoundé, Kamerun