Opatija Maulbronn
| Kompleks opatije Maulbronn | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Njemačka
  Opatija Maulbronn | |
| Registriran: | 1993. (17. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Opatija Maulbronn (njemački: Kloster Maulbronn) je najbolje očuvani srednjovjekovni samostanski kompleks cistercita u Europi, ponajviše zbog opsežnog sustava vodoopskrbe, brojnih rezorvoara i kanala[1]. Nalazi se na obronku grada Maulbronna u Njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, a od grada je odijeljen utvrdbenim zidovima.
Samostan je osnovan 1147. godine pod nadležnošću prvog cistercitskog pape, Eugenija III.. Glavna crkva je izgrađena u prijelaznom stilu između romanike i gotike, a posvetio ju je 1178. god. Arnold, biskup Speyera. Brojne druge građevine, poput: liječilišta, spavaonica, podruma, prijemne dvorane, trijema, južnog klaustra, dvorane, utvrde, menze, mlina i kapele, izgrađeni su tijekom 13. stoljeća. Zapadni, istočni i sjeverni klaustar su iz 14. stoljeća, poput i većine utvrda i fontane.
Kada je izbila protestantska reformacija, vojvoda od Württemberga je okupirao samostan i 1504. god. u njemu izgradio svoju lovačku kuću s konjušnicom. Pola stoljeća kasnije, bivša opatija je predata na uporabu protestantskom sjemeništu, danas Evanđelističko sjemenište Maulbronna i Blaubeurena, u čijem je vlasništvu sve do danas. Protestanstski svećenici su prihvatili cistercitske građevine i nadogradili još neke prostorije.
Samostan je mjesto radnje u noveli Ispod kotača (Hermann Hesse), a na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi upisan je 1993. god. Prikaz opatije Maulbronn će se naći na stražnjoj strani kovanice od €2 pokrajine Baden-Württemberg za Njemačku 2013. godine.
-
Maulbronnski klaustar -
Narteks opatijske crkve -
Opatijska crkva iznutra -
Oratorij iznutra -
Rajski portal
Bilješke i izvori
- ↑ Opatija na službenim stranicama UNESCOa
Vanjske veze
Opatija Maulbronn na Wikimedijinoj ostavi
- Službene stranice opatije Maulbronn
49°00′04″N 8°48′46″E / 49.00111°N 8.81278°E / 49.00111; 8.81278
- p
- r
- u
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
