Skadarsko jezero


Koordinate: 42° 9′ 59" SG Š, 19° 19′ 33" IGD

Skadarsko jezero na mapi Crne Gore
Skadarsko jezero

Skadarsko jezero je najveće jezero u Crnoj Gori i na Balkanskom poluostrvu, površine 369,7 km² (od toga Crnoj Gori pripada 221,8, a Albaniji 147,9 km²)[1] . Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 kilometara, a širina na nekijem mjestima 14 kilometara. Dubina od 4 do 6 metara, a sve dalje što se ide ka zapadnome brijegu još je veća. Prema godišnjim dobima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more.

Jezero je puno ostrva i poluostrva na kojima se nalaze tragovi istorije i vrijedna kulturna baština: Žabljak (15. v.) - prijestonica nekadašnje Zete, Lesendro - tvrđava na stijeni usred jezera, tvrđava Grmožur. Bistra voda i očuvani ambijent omogućili su razvoj izuzetno bogatog eko-sistema. Ovo je jedino stanište pelikana na jugu Evrope.

Na obali jezera nalazi se mali gradić - Rijeka Crnojevića. U blizini su ostaci grada Oboda gdje je bila smještena štamparija u kojoj je 1494. godine štampana prva knjiga u ovom dijelu Evrope Oktoih.

Jezero je mijenjalo veličinu tokom historije, Dioklitijsko jezero u 11. stoljeću je bilo znatno manje. Pred II svjetski rat se razmišljalo o isušivanju jezera[2][3] radi dobijanja obradive površine.

Galerija

  • Skadarsko jezero 1920. godine
    Skadarsko jezero 1920. godine
  • Ostrvo i tvrđava Grmožur
    Ostrvo i tvrđava Grmožur
  • Jezerske župe XI vijeka.
    Jezerske župe XI vijeka.
  • Dioklitijsko jezero u XI vijeku.
    Dioklitijsko jezero u XI vijeku.

Povezano

Reference

  1. 1,0 1,1 Crna Gora u Brojkama - Zavod za statistiku Crne Gore
  2. "Vreme", 28. feb. 1940, str. 4
  3. "Vreme", 8. mart 1938, str. 5. digitalna.nb.rs
Skadarsko jezero na Wikimedijinoj ostavi