Telengiti
 | |
| Regioni sa značajnom populacijom | |
|---|---|
 Rusija | 3.712 (2010)[1] |
| Jezici | |
| altajski, ruski | |
| Religija | |
| šamanizam, pravoslavlje | |
| Srodne etničke grupe | |
| Altajci, Teleuti, Hakasi, Šorci, Kirgizi | |
Telengiti ili Telengati su turkijski narod primarno naseljen u Altajskoj Republici, Rusija. Telengiti pre svega žive na teritoriji Koš-Agačkog rejona u Altajskoj republici. Oni su deo veće kulturološke grupe južnog Altaja, koja takođe uključuje: Altajce (Altaj-Kiži), Telengate i Tolose.[2]
Pozadina
Postoji veliki broj grupa koje živi u altajskom regionu i često je jako teško razlikovati ih. Pripadnost grupacijama formiranim po teritorijalnom principu je fluidna. Telengiti (ili Telengati) žive duž reke Čuja na zapadu Altaja i sebe nazivaju Čuji-Kiži (Čuja narod).[3] Ponekad se mešaju sa drugim grupama koje žive oko reke. Zbog ovog mešanja je jako teško ustanoviti granice i razlikovati individualne grupe. Nema jasnih granica između individualnih podgrupa naroda Altaja, već se odvajanje vrši na osnovu teritorije koju ovi narodi zauzumaju.[3] Ovo neizbežno proizvodi mnogo problema u entografskoj klasifikaciji naroda. Politički poglavari ulaganske regije su prvi naznačili da Telengiti moraju biti priznati kao posebna starosedelačka etnička grupa po zakonima Rusije.[4] Pre ovoga je bilo konfuzije jer su Telengiti pripadali Altajcima. Čak i posle klasifikacije Telengita kao zasebnog naroda, još uvek ima neslaganja oko podgrupa koje pripadaju Telengitima.
Godine 2000, Telengiti su označeni kao „malobrojni starosedeoci Ruske Federacije na ruskim i sovjetskim popisima”.[5]
Oni su 2002. godine priznati kao zasebna kategorija i na tadašnjem popisu se izjasnilo 2.398 Telengita. Međutim, ovaj broj ne mora biti tačan, jer se nekih 8.000—9.000 Telengita izjasnilo Altajcima zbog konteksta popisnih pitanja.[5]
Dve godine kasnije, osnovana je NVO "Razvoj naroda Telengita". Grupa aktivno učestvuje u lokalnom političkom okruženju i zalaže se za prava Telengita vezanih za posedovanje zemlje.[5]
Veze sa zemljom
Altajci i Telengiti osećaju povezanost sa zemljom na kojoj žive. Oni su od malena naučeni da poštuju svoju domovinu i smatraju je svetom. Telengiti veruju da ako Altajac napusti Altaj, on ili ona će zbog tog postupka da se razboli i umre. Ovo nije usled vezanosti ili emotivne zavisnosti, već fizičkog odvajanja.[6] Pošto provedu neko vreme na određenom mestu, oni se sjedinjuju sa teritorijom i postaju jedno. Zbog toga je smrt neizbežna od trenutka odvajanja Altajca od svoje domovine.
Vidi još
Reference
- ^ Russian Census 2010: Population by ethnicity Архивирано на сајту Wayback Machine (4. децембар 2013) (језик: руски)
- ^ Halemba, Agnieszka E. “The Altai, the Altaians, and the Telengits.” The Telengits of Southern Siberia: landscape, religion and knowledge in motion. New York: Routledge, 2006. pp. 17
- ^ а б L. Krader. A Nativistic Movement in Western Siberia. pp. 284
- ^ A. Halemba. The Altai, the Altaians and the Telengits. pp. 21
- ^ а б в Halemba, Agnieszka E (2006). „The Telengits of Southern Siberia: landscape, religion and knowledge in motion”. The Altai, the Altaians, and the Telengits. New York: Routledge. стр. 15.
- ^ Halemba, Agnieszka E. “The Altai, the Altaians, and the Telengits.” The Telengits of Southern Siberia: landscape, religion and knowledge in motion. New York: Routledge, 2006. pp. 18
Spoljašnje veze
- United Nations University digital video (2009) "Rediscovering Altai's human-nature relationships - Russia": a Telengit community leader and shaman from the Russian Altai’s high altitude Kosh Agach Raion traversing Altai’s sacred lands Accessed 6 September 2017
- п
- р
- у
| Далеки сјевер | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Далеки исток | |||||
| Сибир |
| ||||
| Дагестан | |||||
| Остали |
Нормативна контрола: Државне  |
|
|---|
