Amuzgo
Amuzgo (Amusgo, Amishgo).- Indijanski narod porodice Amuzgoan (ili Mixtecan), Velika porodica (Oto-Manguean) naseljen po meksičkim državama Guerrero (sela: Ometepec, Xochistlahuaca, Tlacoachistlahuaca, Cosuyoapan, Zacoalpa, Chochoapan, Huehuetono, El Pájaro, Las Minas, Cerro Bronco, Guadalupe Victoria, Guajentepec i Pueblo Nuevo.) i Oaxaca (San Pedro Amuzgos i Santa María Ipalapa). Amuzgi govore tri razna jezika od kojih svaki ima više dijalekata. Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem hamaka (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te tkanjem. Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste. Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci.
Vanjske veze
- Amuzgos - Tzjon Non Arhivirano 2007-06-09 na Wayback Machine-u
- Amuzgos Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Indijanci
Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian
| |||||
Amuzgo na Wikimedijinoj ostavi
