Capixana
Capixana (Capishana, Canoe, Kanoê, Kanoé, Kapixaná), jezična porodica, jezik i istoimeno pleme iz Rondônije sa rijeke Guaporé i Omerê, Brazil [1]. Aryon Rodrigues, brazilski ekspert za indijanske jezike, smatra ovu skupinu samostalnom porodicom. Rezervati: Rio Guaporé (općina Guajara-Mirim); Terra Indígena Pacaas-Nova; Rio Branco; ostali na rijeci río Omeré
Oko 90 Kanoê Indijanaca živi duž obala rijeke Guaporé, a većina njih poženjena je pripadnicima drugih plemena, pa i sa bijelcima. U kontakt sa generalom Rondonom dolaze 1909. kada je ovaj prolazio regijom rijeka Pimenta Bueno i Corumbiara. Uskoro dolazi do nevolja u vidu sakupljača gume, koji nose sa sobom razne epidemije, koje su ih pokosile. U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi i do naseljavanja u području Guaporé, pa i do nekoliko masakra. Šezdesetih i sedamdesetih godina pristižu i drvosječe i rančeri, koji su uskoro posjekli šumu. Za podatke koji su poznati o njima može se zahvaliti jedino lingvistu Laércio Nora Bacelaru, koji 1991. i 1997. rekonstruira njihovu povijest uz pomoć dva informanta (Munuzinho Kanoê i Maria Atiminaké). Prema njima Kanoê ili Kapixanã su živjeli u velikim malokama (malocas) na obalama Kauruá u regiji rijeka Carvão i Machado. Munuzinho, inače Kanoê Indijanac, kaže da je pleme živjelo od uzgoja kukuruza, pamuka, kikirikija, te lova i ribolova.
U konflikte ulaze sa drvosječama (zbog zemlje) a ratuju i sa drugim plemenima. Manjak muškaraca natjerao je žene, da su se počele udavati za pripadnike plemena Aikaná, Jabuti, Mekém, Makurap i Cujubim među kojima one i danas žive sa svojim muževima. Konačna dezintegracija plemena dolazi smrću posljednjeg poglavice, oca Terese Piraguê. Sličnu sudbinu u posljednje 3 dekade doživjela su osim njih i plemena Arikapú, Jabuti, Puruborá, Kwaza, Mekém i drugi, njihov broj spao je na nekoliko preživjelih.
Druga grupa Kanoa živi u području rijeke Omerê, inače kontaktirana 1995. Ona se danas sastoji od jedne obitelji, od FUNAI-a nazvani‚ "izolirani Indijanci" , majka Tutuá, stara 50 godina, kćeri Txinamanty, 30 godina i sina.
– Purá, star 25 godina i dva unuka, od kojih je jedan Operá od 5 godina, čiji je otac Babá, poglavica Akuntsu Indijanaca, druga je‚ izolirana skupina’ sa Omerê. Godine 2003. Tutuá, i dječak Operá, tada star 7 godina, dobili su malariju i umrli. Grupa tehničara formirana je još u siječnju 1999. kako bi utvrdili granice indijanske zemlje Omerê, nastanjene Kanoê i Akuntsu Indijancima. Utvrđene su granice na prostoru od 26,000 hektara i perimetrom od 81 kilometar. Ministarstvo pravosuđa ovo je službeno potvrdilo u 12 mjesecu 2002. ali se na homologaciju predsjednika republike još čeka.
Capixana danas
Kanoê su agrikulturan narod, lovci, ribari i sakupljači. Drže kokoši i divlje svinje zvane queixada. Imaju polja manioke i plantažno drže šećernu trsku, kukuruz, yam, slatki krumpir, kikiriki i duhan. Banane, papayu i ananas, također uzgajaju. Svoje vrtove drže urednima. Izabrano mjestu posijeku i spale, te očiste od panjeva, i svaku kulturu zasadi se na svome mjestu.
Ne smiju se brkati sa plemenom Avá-Canoeiro sa rijeke Tocantins i Canoê iz porodice tupari.
Izvori
- ↑ Kanoe
- p
- r
- u
Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian